DILI, STLTIMORLESTE.com – Lei garante katak feto mos iha direitu sai nain ba rai, maibe presiza maksimiza ba implementasaun ho sensivel.
Kestaun nee hatoo husi Reprezentante Country Director Oxfam, Floren de Oliveira liu husi diskursu iha seminariu Bazar ho tema hamutuk prevene no Hapara Violensia Hasoru Feto, liu husi asegura feto nia direitu fundamentu, iha Fokupers, Farol, Dili, Tersa (03/12/2024).
Reprezentante Oxfam nee dehan, feto sai nain ba rai sei halo atu fortifika feto sira nia direitu ba rai.
“Dahuluk lei, polítika no programa sira neebe proteje feto sira nia direitu ba rai, mezmu ita nia konstituisan RDTL asegura ema hotu iha direitu hanesan, nunee mos ita governu produz politika balun maibe pesiza makximiza liu tan iha ninia implementasaun hodi sensivel mos ba iha asuntu igualidade generu,” katak nia.
Nia hatutan, daruak – norma sosial inkluzivu liu neebe rekonhese feto sira nia direitu ba rai en-jeral atu hatete katak mane sira iha Timor Leste iha direitu neebe forte liu atu hetan eransa iha forma rai, kontrolu neebe forte liu ba rai iha sira nia uma kain, família no komunidade sira no voz neebe forte liu iha nivel espesifiku no luan liu iha prosesu halo desizaun kona-ba asuntu rai.
Datoluk-aumenta feto sira iha abilidade atu advoga sira nia direitu no halo desizaun kona-ba sira-nia rai mezmu progresu barak mak halo ona iha Timor Leste relasiona ho feto nia lian no poder politika partikulármente iha nível nasional feto sira iha nível lokal ekskluidu tebes iha prosesu halo desizaun kona-ba rai no kestaun politika sira seluk.
dahaat-organizasaun sosiedade sivil sira sustentavel advoga feto sira nia direitu ba rai – organizasaun sira kona-ba direitu rai nian halo ona servisu balu kona-ba asuntu feto no integra ona asuntu jeneru nian iha sira-nia advokasia ba lei no politika sira no iha sira nia peskiza no monitoramentu ba politika no eviksaun. Maibe sira falta komprensaun ka estratejia ida koerente kona-ba asuntu feto sira sai nain ba rai no ema balu deit neebe servisu iha organizasaun sira ba setór ida nee mak iha komprensaun klean kona-ba asuntu jeneru nian.
Nia mos agradese tebes ba parseiru fokupers neebe mak organiza ona atividade ida nee. Espera katak husi atividade ohin loron panelista sira neebe iha nee bele fahe informasaun ruma ba relasiona ho progressu no situasaun atual.
Nunee mos Feto Potensial hanesan mos CEO East Timor Traing Group, Milena Pires hatutan, presiza mos apoiu rede ruma ba feto emprezarial sira ida nee presiza haboot liu tan.
“Dezafiu ba feto iha ekonomia mai kedas husi sistema patriarkal, tanba koalia kona-ba empoderamentu feto nia importante iha politika integrada neebe bele hasoru sistema patriarkal neebe prezente iha aspektu hotu vida nia neebe sai sai bareira ba feto ho dezenvolvimentu,” katak nia.
Entretantu Diretor Jeral husi SEI, Armando da Costa hatete, iha planu asaun nasional kontra violensia hasoru feto no labarik feto hatuur iha neeba pilar tolu maibe iha pilar boot ida mak koalia konaba prevensaun.
(eme)