Loro Mesak Junior “Keta Basa Hirus Matan no Sai Broker Projetu iha Estadu”

Visi Prezidente PLP ba Assentu Orgaun Asosiadu no Movimentu, Amilcar dos Reis Araújo “Hatenu”. (Foto: STL/Carme Ximenes)

DILI, STLTIMORLESTE.com — Visi Prezidente Partidu Libertasaun Popular (PLP) ba Asuntu Orgaun Asosiadu no Movimentu Nasional, Amílcar Araújo dos Reis ‘Loro Mesak Junior’, apela ba grupu hotu-hotu atu labele abuza sakrifísiu luta nian hodi sai broker projetu, no subar iha figura nasional sira nia kotuk.

Loro Mesak Junior hatoo deklarasaun nee hodi responde ba atitude balu neebe tuir nia halo sente triste, liu-liu pratika ameasa neebe uza kestaun rejiaun ka apelidu.

“Sente triste balu falun an iha Avo Xanana nia kalilin tan deit projetu. Basa hirus matan dehan sira mak halo funu, maibe at liu tan mak lori apelidu hodi ameasa ema dehan ami iha Rejiaun 3 ou 4,” hateten Loro Mesak Junior ba STL, liu husi telefone, Kuarta nee (19/08/2026).

Nia hatoo katak se koalia kona-ba apelidu, maun alin sira neebe ba tiha Timor Osidental mos iha hotu, no sira nee mos hola parte iha votasaun Referendum 1999 nian.

Nia fo hanoin mos katak nafatin iha povu neebe aman mate no família ba desterradu iha Ataúro, maibe la husu buat ida ba Estadu no hisik kosar rasik hodi sustenta moris.

“Ema sira nee la basa hirus matan, la husu ba Estadu, no la sai broker. Sira husu ba an rasik, hisik kosar rasik mak hetan,” nia sublina.

Nia dudu lider no grupu sira neebe hamosu atitude nee atu fila ba hamutuk, no hakruuk ba sakrifísiu neebe povu tomak fo tiha ba rai nee.

Iha fatin ketak, Observador Polítiku, António Magno, avalia katak deklarasaun husi lideransa PLP nee hatudu preokupasaun boot kona-ba moralidade polítika, no pratika favoritizmu neebe bele ameasa unidade nasional.

“Ita tenke komprende katak sakrifísiu luta libertasaun nasional nian nee pertense ba povu tomak, laos ba grupu balu deit atu uza hodi buka projetu ka kadeira. Ita kuandu husik pratika lori apelidu no rejiaun hodi ameasa ema seluk iha figura nasional sira nia kalilin, nee sei hamenus dignidade Estadu nian no estraga futuru demokrasia iha rai nee,” dehan António Magno.

Nia sublina katak, fenomenu subar iha lider nasional sira nia kotuk hodi buka deit benefísiu ekonomiku hatudu katak, instituisaun Estadu nian sei fraku hodi hamosu meiu kompetisaun neebe transparente no ho justisa.

Aleinde nee Akademista UNPAZ, Manuel Soares, avalia katak fenomenu subar iha lider nasional sira nia kotuk, hodi buka benefísiu ekonomiku nee hatudu katak instituisaun Estadu nian sei fraku.

“Ita tenke haree katak pratika buka projetu uza influénsia ‘kalilin’ no istória pasadu nian nee hatudu katak sistema governasaun no transparénsia iha Estadu laran sei fraku. Ita kuandu la haburas instituisaun sira neebe forte, pratika favoritizmu no negosia polítika nee sei domina nafatin hodi hamenus konfiansa povu nian ba demokrasia,” dehan Manuel Soares.

(car)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *