MASACRE BOBO-UFE TUMIN 8-9/09/1999
Tema:
FILOSOFIA: “MATE KA MORIS” UKUN-RASIK-AN
Escritor: Gregorio Fidelis Colo Lic, Dir
Filosofia Mate Ka Moris Ukun Rasik-An Iha Ita Nia Rain (Maet ka tmoin ala het haket mese bi hit pah) mak sai nu’udar prinsipiu Luta ba Ukun-An. Prinsipiu Luta ne’e, mak heroi no heroina sira komunga hodi resiste perante inimigu sira. Filosofia Nasional mak inspira mos matires no sasin moris sira iha Masacre Bobo-Ufe Tumin hodi luta no resiste no fo an tomak ba mate hodi rai no povo bele hetan livre. Tamba ne’e, sacrifísiu martires Patria husi Masacre refere, hakerek nain sei aborda opiniaun ba pontu importante rua: saida mak mate ka mate tan objetivu saida? No Mate ka sai martires ma rezulta Ukun Rasik-An.
- Saida mak MATE no nia signifikadu ba Ukun Rasik-An?
Moris iha konotasaun metin ho mate, nune’e iha moris no sei iha mate. No ida ne’e, haktuir lolos iha Livro Génesis 2:7 dehan “Maromak forma ema husi rai, no huu iis moris ba nia inan-fuan no ema sai moris.” Ne’e hatudu katak moris mak don Maromak. Ema moris tanba Maromak fó vida. Signifika Moris ne’e graça ida, maibe mate ne’e mistério. Bolu mistério tan ita la hatene tuir maibe Certeza nebé mak ita iha mak ne’e “a morte é certa, a hora incerta” (Proverbio Francês). No saida mak mate? Mate katak remata moris fisika. Ema ida dehan mate wainhira isin la halo kna’ar tan no la bele kontinua moris. Tuir Bíblia, mate la’ós deit remata husi moris iha rai, maibé hanesan separasaun entre isin (body) no espíritu/alma (spirit/soul). Nudar dehan iha livro Eclesiástico 12:7 nebé dehan katak “Rai fila ba rai, no espírito fila ba Maromak nebé fó nia.” No konseitu mate tuir perspetiva filosofia katak mate (death) mak ida husi asuntu boot liu nebé filósofu sira diskute desde tempu antigu to’o ohin loron. Filosofia la fó resposta ida deit, maibé buka hatene saida mak mate, tanbasá ema mate, no saida mak signifikadu mate ba moris. Tuir filosofo Sócrates define mate ne’e la’os buat ida ema atu tauk, signifika “Ema matenek la tauk mate tanba la hatene se mate mak buat di’ak ka aat.” Maibe Mate iha kontekstu polítika ukun rasik-an (self-determination) mak direitu povu ida nian atu hili rasik nia estatutu polítiku no determina nia futuru. Iha luta ba ukun rasik-an, “mate” refere ba sakrifísiu husi ema sira ne’ebé lakon nia moris tanba luta atu hetan liberdade, independénsia, no justisa ba Povo no rai ida. - Ukun Rasik-An ho nia sentido lolos
Ita koalia kona ba Ukun Rasik-An, filosoficamente tuir Hobbes fo sentido katak Ukun Rasik-An nudar aktu “defende an” no ida ne’e la’os buat foun maibe ne’e Heroi, Heroina inklui martires sira mak comunga nu’udar prinsipiu iha luta ba Ukun Rasik An. Sira halo rezintesia, sira la hakiduk, sira pronto ema tortura, hakanek sira, sona ate oho mate sira, maibe defende nafatin “Ukun Rasik-An”. Woodron Wilson 1918, Conhecidu hanesan ema ida husi ema nebé promove konseitu self-determination depois Primeira Guerra Mundial argumenta katak povu ida tenki iha direitu atu hili nia governu rasik. (He stated that national aspirations must be respected and that peoples should be governed only by their own consent, calling self-determination “an imperative principle of action”). Signifika ho prinínsipiu imperativu ba asaun “Ukun Rasik-An” fo-an ba mate, no mate atu liberte povo no rai, no bele hili nia Governu no Governa sira nia an rasik.
Ita ko’alia kona ba Ukun rasik-an, la’ós de’it independénsia maibe tuir Hurst Hannum, iha nia livru ho titulo Rescuing Human Rights: A Radically Moderate Approach, 2019, nudar Especialista iha direitu minoria no self-determination, defende katak forma ne’ebé importante liu iha mundu modernu mak: primeiru, ukun rasik-an interna nebé garante demokrasia, partisipasaun polítika, autonomia nebé apropriadu, no proteksaun direitus umanus; Segundo, Ukun rasik-an externa (independénsia ka separasaun) normalmente justifika de’it iha situasaun espesífika hanesan kolonializmu, okupasaun estranjeira, ka negasaun grave no kontinuada ba direitu povu atu ukun-an rasik. Nia (Hurst) afirma liu tan katak, ukun rasik-an (self-determination) mak direitu fundamentál husi povu ida atu determina rasik nia estatutu polítiku no buka rasik nia dezenvolvimentu ekonómiku, sosiál no kulturál, ho liberdade no la iha intervensaun hosi liur. - Husi Mate (“Martires”) rezulta Ukun Rasik-An
Martires da Patria iha Masacre Bobo-Ufe Tumin sira konsiente katak luta ba Ukun-An la’os buat ida nebé fasil maibe buat ida nebe todan, risku, la-kon moris tan sei liu husi dalan funu, no rezistensia sei rezulta katak balun tenke mate, balun tenke fakar ran, mak hetan bele atinje Liberdade loloos no liberdade loloos mak justiça nia hun. Jovens rezistente ka Joventude loriku asuwain sira ne’e afirma sira nia pozisaun ba komprimisu patria nian katak Mate ka moris, tenki Ukun Rasik-An (“Loimka ka Tloim ala het Maet hena at Hake Tmes)”. Tan komprimisu nasional ne’e mak halo heroi no heroina sira no inklui martires sira fo an ba mate iha Masacre Bobo-Ufe Tumin.
Herói mak hamoris liafuan “Ukun Rasik-An” sai hanesan dalan prinsípiu Nasional hodi liberta povu husi konflitu ka funu naruk nia laran nebé akontese husi tinan 1975 to’o 1999. Tamba ne’e, husi sira nia luta no unidade mak ohin loron ita hetan independensia. Tamba ne’e, Unidade husi hérois de Mártires Masacre Bobo Ufe Tumin, iha dia 8 9 de Setembro 1999 lori inpirasaun patriotism no nasionalismu ba Povu Atoni Oan nia moris di’ak no Povu Timor-Leste
Komprimisu Luta ba Ukun Rasik-An ne’e mak direitu fundamental husi povo no rai ida nian atu determina rasik sira nia governasaun ka ukun. Vlademir Lenin fo enfaze liu tan iha nia teze ho título “The Right of Nations to Self-Determination” iha tinan 1918, katak nasaun ne’ebé hetan opresaun iha direitu atu hakotu dominasaun no determina nia futuru rasik. Tamba ne’e, Luta nain sira hotu inklui martires da patria hotu-hotu, sira fo an ba mate, fakar sira nia ran, fo sira nia isin ema taa halo dodok, ruin naklekar iha rai, iha mota no tasi, iha foho, no iha ailaran ka fatu kuak ho objetivu ida de’it hakarak hakotu dominasaun externa no determina future rasik, mak Ukun Rasik-An
KONKLUSAUN
Filosoficamente tuir Hobbes katak Ukun Rasik-An nudar aktu “defende-an” no ida ne’e la’os buat foun maibe Heroi, Heroina inklui martires sira mak comunga nu’udar prinsipiu iha luta ba Ukun Rasik An. Nune’e Martires da Patria iha Masacre Bobo-Ufe Tumin sira konsiente katak luta ba Ukun-An la’os buat ida nebé fasil maibe buat ida nebe todan, risku, lakon moris tan sei liu husi dalan funu, no rezistensia sei rezulta katak balun tenke mate, balun tenke fakar ran, mak bele atinje Liberdade loloos no liberdade loloos mak justiça nia hun. Jovens rezistente ka Joventude loriku asuwain sira ne’e afirma sira nia pozisaun ba komprimisu patria nian katak Mate ka moris, tenki Ukun Rasik-An (“Loimka ka Tloim ala het Maet hena at Hake Tmes)”.
Tempu ona Atoni Oan sira tur hamutuk hodi sai sasin moris ba ita Nia Mártires Masacre Bobo-Ufe Tumin nian, hodi Dezenvolve rai ne’e no hamorin nafatin sira nia luta liu kontribuisaun ba estudo, partisipa iha dezenvolvimentu no iha vida polítika. Viva Masacre bobo-Ufe Tumin, Viva Heroi da patria sira hotu. Viva Timor-Leste.
Referência:
• SPEPALVOX-No.46/Ano XXII/Novembro 2022 (Revista Semestral do Seminario Maior Interdiosesano de S. Pedro no S. Paulo Fatumeta Dili, Timor Leste)
• ATONIVOX- Edição: V/11/2025 (Revista Annual dos Seminaristas da Vigararia de Oe-Cusse)
• Jornais, Media-TATOLI-IP, Google & Internet
• PLATÃO: Apologia de Sócrates
• BUBER Martin, do diálogo e do Dialógico







