Mega Projetu Rua iha Prizaun

Diretór Nasionál DNSPRS, Delfio Soares Alves. (Foto: STL/Terezinha De Deus)

DILI, STLTIMORLESTE.com — Diresaun Nasionál Servisu Prizionál no Reinsersaun Sosial (DNSPRS) iha projetu infraestrutura lima, inklui mega projetu rua ne’ebé agora daudaun tama ona iha prosesu dezenvolvimentu.

Diretór Nasionál DNSPRS, Delfio Soares Alves, hateten katak mega projetu rua ne’e mak konstrusaun Sentru Koreksaun Produtivu We Berek no rehabilitasaun Sentru Juvenil iha Tibar.

“DNSPRS iha projetu infraestrutura lima, maibé se kategoria tuir nivel, iha mega projetu rua,” dehan Delfio ba jornalista sira iha Edifísiu Ministériu Justisa, Kuarta (2/9/2026).

Nia hateten katak DNSPRS servisu hamutuk durante prosesu naruk ho KAFI, SGP no Ministériu Planeamentu no Investimentu atu prepara no hala’o projetu sira ne’e.

Kona-ba Sentru Koreksaun Produtivu We Berek, Delfio hateten katak projetu ne’e tama ona iha faze dezeñu. Konsultor estranjeiru servisu hamutuk ho konsultor Timor-oan sira, no prosesu ne’e atinji ona 10 porsentu.

Enkuantu Sentru Juvenil iha Tibar, iha fulan kotuk kandidatu konsultoria na’in 10 maka konkore. Konsultor sira ne’e maioria estranjeiru, maibé sei servisu hamutuk ho kompania konsultoria Timor-oan.

Delfio hateten katak kolaborasaun ne’e importante atu aumenta kualidade projetu, la’ós tanba konsultor Timor-oan la iha kapasidade.

“Razaun ami hakarak sira join mak atu garante kualidade. La signifika ita mesak la iha kualidade, maibé hakarak ita hamutuk atu rezultadu sai di’ak liután,” dehan nia.

Nia hateten katak ekipa júri ba Sentru Juvenil sei hein rezultadu husi Komisaun Nasionál Aprovisionamentu (CNA) antes halo avaliasaun ba konsultor na’in 10.

Aleinde mega projetu rua, DNSPRS iha projetu infraestrutura seluk tolu, mak rehabilitasaun kapela iha Prizaun Bekora, konstrusaun moru separasaun iha Prizaun Suai no konstrusaun moru eksternu iha Prizaun Suai.

Delfio hateten katak ba rehabilitasaun kapela, agora daudaun hein relatóriu final, enkuantu kompania ne’ebé manán ona sei hahú servisu hafoin prosesu administrativu kompletu.

Ba moru separasaun iha Prizaun Suai, kompania manán ona no avizu atu hahú servisu mos sai ona.

Enkuantu moru eksternu iha Prizaun Suai, prosesu júri sei kontinua no DNSPRS hein rezultadu atu kompania bele hahú servisu.

Kona-ba We Berek, Delfio hateten katak bainhira sentru ne’e prontu, planu mak koloka detidu sira ne’ebé kumpri ona metade pena no sira ne’ebé besik atu hetan liberdade.

Maibé, detidu sira sei liu husi avaliasaun físika no mentál. Sira ne’ebé konsidera apropriadu sei koloka ba We Berek, enkuantu sira ne’ebé presiza akompanhamentu seluk sei kontinua iha Prizaun Gleno.

Nia hateten katak Prizaun Gleno nia moru eksternu inaugura ona no sei prepara hanesan mini-kantina atu permite detidu sira hala’o atividade no autoridade sira observa sira nia komportamentu.

Tuir dadus DNSPRS, agora daudaun iha dadur juvenil na’in 40 iha Prizaun Bekora. Sira tau iha bloku ketak husi detidu adultu, enkuantu hein Sentru Juvenil iha Tibar atu bele transfere sira ba fatin espesífiku no hala’o atividade tuir idade no nesesidade sira.

Iha sorin seluk, akademiku Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Sebastião Dos Santos, konsidera konstrusaun Sentru Juvenil importante atu garante tratamentu apropriadu ba dadur minoridade.

“Presiza duni iha Sentru Juvenil atu asegura dadur minoridade, atu iha formasaun ketak ba sira no bainhira sira sai, bele transforma sira nia hahalok,” dehan Sebastião.

Nia hatutan katak Sentru Juvenil tenke sai mos fatin ba edukasaun no prevensaun, atu minoridade sira labele repete hahalok ne’ebé kontra lei.

Antes ne’e, Ministru Justisa, Sérgio Hornai, hateten katak Sentru Juvenil sei harii iha tempu badak atu akomoda dadur juvenil, liuliu sira ne’ebé sei iha idade minoridade no presiza tratamentu espesífiku.

Tuir nia, sentru ne’e importante atu garante seguransa, reabilitasaun no oportunidade ba transformasaun dadur juvenil sira.

(ter)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *