DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta preokupa ho fenomenu El nino, tanba nee ohin konvoka reuniaun ho membru Governu (MG) hodi halo planu urjente hodi proteje povu.
Prezidente Republika, Jose Ramos Horta ohin konvoka reuniaun ho membru Governu nomos responsavel sira husi organizasaun internasional hodi diskute impaktu husi fenomenu El Nino iha Timor Leste, tanba nee Prezidente apelu ba Governu atu halo planu ho asaun urjente ida hodi proteje populasaun bainhira akontese situasaun refere.
Bainhira remata hasoru malu, Prezidente Republika Jose Ramos Horta ba jornalista sira iha Palasiu Prezidensial Nicolau Lobato, Bairo Pite, Sesta (19/06/2026) hatete, reuniaun ohin koalia liu konaba El Nino, tanba El Nino sai hanesan pontu numeru um husi nia ajenda iha reuniaun nee hafoin simu informasaun husi ajensia meteorolojiku internasional sira konaba eskala husi fenomenu.
“Reuniaun neebe hau halo ho membru governu no ho Ajensia Nasoins Unidas sira, ita-boot sira rona ona, daudaun barak karik, fenomenu El Nino. Fenomenu klimatiku ida nee grave tebes. Sei ita-boot sira lee karik estuda kona-ba nee, hatete, bele hetan informasaun katak, problema nee, boot hanesan, ida neebe ikus liu akontese iha tempu neeba, 1870. Husi 1870 too ohin, la iha fenomenu El nino ida neebe boot liu, ida-nee mak sei hanesan, ida neebe grave tebes iha mundu tomak iha 1870. Signifika katak ida nee temperatura sei manas sae 3 grau, nee boot tebes,” dehan Prezidete Republika.
Prezidente Republika hatete se, akontese El Nino sei afeita rai barak, iha Pasifiku, Southeast Asia, iha rai seluk tan, bee sei maran. Ita babain dehan, bai-loron nee bee fatin barak maran tiha ona, mota sira maran, bee-matan sira maran, bai-loron, bai-bain. Agora pior liu ho fenomenu El Nino. Balu bolu nia Godzilla El Nino. Tanba hateten nia Godzilla, nia monstru neebe destruidor ida. Signifika katak, ema rihun ba rihun iha Timor Leste, iha NTT, Singapura, Tailandia, Vietname, rai sira nee, Pasifiku sira nee. Mas koalia konaba iha Timor Leste, bee sei la iha. Tanba baibain mos parte aldeia, suku sira, ema araska ba bee.
“Hau hatete beibeik kona-ba bee ida nee, tanba nee mak problema rihun barak. Tanba la hemu bee, o kuandu hemu bee, hemu bee la iha kualidade nee ho fenomenu El Nino nee, sei situasaun pior liu tan. Entaun loron ruma liu ba koalia ho Primeiru Ministru Xanana Gusmão, asuntu numeru um iha hau-nia ajenda, koalia ho Primeiru Ministru, ida-nee, problema El Nino ida-nee difisil tebes, tanba nee mak hau alerta kedas, ita-boot sira balu bele lembra karik, tinan sira nia laran nee hau sempre koalia, ema balun hakfodak deit derepente, hau koalia konaba fakar bee. Hau dehan, labele estraga bee arbiru labele loke bee arbiru, loke torneira arbiru tenke taka. Labele tesi ai arbiru, tanba tesi ai, rai maran, bee maran hotu,” dehan Prezidente.
Prezidente dehan, nia koalia beibeik iha tinan rua nulu nia laran fenomenu agora akontese mundial. Tanba nee Prezidente fahe informasaun tanba daudaun nee Primeiru Ministru auzente, iha misaun importante teb-tebes, tanba nee PR halo duni reuniaun nee, para kuandu PM Xanana fila, Ministeriu sira bele ho ajensia neebe apoiu ida nee, bele halo, ajenda kedas, no planu para Governu bele foti asaun. Laos atu hamate lae, maibe nee problema fenomenu natureza.
Prezidente konforme nia rona, Governu seidauk iha, estratejia ida, planu ida konkretu atu antisipa, signifika hatene problema nee atu mai, entaun meius sira mak atu haree. Agensia sira nee, sira-nia papel maka nee, ba desastre natural. nee koordenasaun, entre Ministeriu lubuk ida. Maibe too agora laiha planu ida.
“Hau seidauk haree Governu sira la aprezenta, tanba hau bolu sira derepente sira mai, pelumenus nee alerta sira, para sira rasik hahu ona prepara, reuniaun entre tekniku sira, para entrega ba Primeiru Ministru. Hau husu ba agensia internasional sira mos halo ida nee, para, fo ba Primeiru Ministru, Konselhu Ministru deside tenke hatama orsamentu espesial ba El Nino,” katak nia.
Informasaun sira neebe motiva enkontru nee mai husi NOAA, ajensia meteorolojia prinsipal norte-amerikanu nian neebe bazeia iha Hawaii, no Organizasaun Meteorolojiku Mundial, ajensia Nasoins Unidas nian ida neebe bazeia iha Jenebra.
(eme)







