DILI, STLTIMORLESTE.com – Eis Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak hatete, durante nia Governasaun iha VIII Governu Konstitusinal uza politika progresivu hodi servi povu, diferente tebes ho atual Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão nia Governasaun neebe uza politika destruisaun ba povu sira nia uma ka hela fatin sira.
“Hau uza meiu progresivu ida nee hodi servi povu iha hau nia mandatu, hasai fatin Arte-Moris hamosu problema boot, kritika makaas husi sosiedade, inklui Prezidente Republika atual José Ramos Horta, maibe kompara ho Governu agora, hasai hotu, signifika atual PM, Xanana Gusmão uza politika destruisaun, sobu atu halo sidade sai nabilan maibe nee imposivel,” hatete Eis Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak liu husi nia diskursu relasiona ho eviksaun iha nia rezidensia Farol, Dili, Kuarta (29/01/2025).
Nia dehan, prinsipiu atual Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão uza ba halo destruisaun komunidade nia uma, ho objetivu atu halo sidade sai dezenvolvidu, neebe uza sistema radikal atu halo dezenvolvimentu.
Tanba Governu agora mai ho programa oin-oin, dada pipe-line mai Timor-Leste, ikus uza politika destruisaun sobu no dudu povu hotu nia uma, atu halo dezenvolvimentu fali iha sidade Dili, preokupasaun boot mak Governu nee halo ba povu, tanba hakarak sidade sai nabilan.
“Ita haree Xanana rua (2), ida defende komunidade hitu nia uma, ida tuir Sekretariu Estadu Toponomia no Organizasaun Urbana (SEATOU) ba sobu komunidade nia uma, filojofia neebe Xanana uza nee uluk prinsipiu ai-laran nian, katak sakrifika ema oituan, no defende ema barak,” tenik nia.
Iha parte seluk, Diretor Ezekutivu Luta Hamutuk (LH), José Alves da Costa hatete, bazeia ba politika eviksaun SEATOU halo nee orientasaun husi Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, tanba nee labele fo sala ba Sekretariu Estadu, Germano Santa Brites Dias.
“Ita haree hirarkia boot husi Ministeriu sira no Sekretariu Estadu sira mak Primeiru Ministru, entaun politika neebe SEATOU halo eviksaun nee orientasaun husi Primeiru Ministru, tanba nee nia mak autoriza hodi halo destruisaun no eviksaun atu halo sidade sai nabilan no reziliente,” nia sublina.
Antes nee Deputadu Bankada FRETILIN, José da Cruz hatete, populasaun sira iha Dili laran, liu-liu sira neebe hela iha Fomento II, Bidau, Komoro, ita fo solidariedade no empatia ba eviksaun forsada neebe liu husi politika IX Governu Konstitusional halo ba komunidade.
“Ita lamenta no kondena tebes atuasaun Governu nian, hodi halo eviksaun forsada ba populasaun iha Fomento II, neebe la ho kondisaun ruma, tanba ita nia komunidade sira rasik la hatene atu ba neebe,” nia sublina.
(EST 1)