Virgilio Hornai: FALINTIL Nuudar Legadu Lulik ba Jerasaun Foun

Eis Deputadu Bankada Partidu Demokratiku (PD), Virgilio Hornai. (Foto: Espesial)

DILI, STLTIMORLESTE.com — Loron FALINTIL-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) 20 de Agostu marka istoria importante ida iha jornada luta libertasaun nasional neebe nakonu ho sakrifisiu ba povu Timor Leste, tanba FALINTIL rasik nuudar brasu armada iha prosesu luta libertasaun neebe liu husi restruturasaun entre tinan 1983 too 1984 hodi hakat ba separasaun husi afiliasaun politika partidarizmu, hodi husik hela mos lema no responsabilidade boot ba jerasaun foun atu konserva nuudar legadu lulik.

Kestaun n’e hateten husi antigu deputadu husi Bankada Partidu Demokratiku (PD) no mos eis membru Konselhu Estadu, Virgilio Hornai ba STL iha Dili, Segunda nee (10/08/2026).

Virgilio Hornai esplika katak FALINTIL konsege ultrapasa situasaun krizu politika no militar internu entre lideransa militar, no FRETILIN neebe defende estatu-kuo ho lider militar neebe hakarak halo mudansa hodi hetan dinamizasaun iha intermus operasional no restruturasaun ba postura militar ida neebe pragmatiku liu.

“Restruturasaun FALINTIL akontese iha momentu ida neebe kritiku no frajil tanba mosu dezentendimentu neebe forte tebes entre Komandante sira. Maibe, ho lideransa husi Maun Boot Xanana Gusmão, konsege halo transformasaun hodi deside estatutu FALINTIL nuudar ezertu naun partidarizmu, hodi nunee FALINTIL hola papel nuudar forsa armada luta libertasaun nasional,” nia salienta.

Timor-Leste tuir nia kada tinan selebra loron FALINTIL hanesan parte ida husi luta prolongada neebe reziste ho determinasaun ba ukun rasik-an. Luta libertasaun nee nakonu ho tristesa no sakrifisiu tanba sakrifika eroi barak too konquista ukun an. Nuudar jerasaun foun, obrigasaun mak atu tane-as obra eroika neebe saudozu sira husi hela mai, nuudar legadu lulik neebe semper hela ba istoria povu Timor.

Konhese ho situasaun ohin loron, Timor-Leste sai ona nasaun livre no soberanu, no ekspetativa mak F-FDTL neebe sai embriaun husi FALINTIL bele sai ezertu militar ida neebe modernu no dinamiku iha nia organizasaun hodi hasoru kompleksidade amiasa externa neebe mosu ho nivel oioin.

F-FDTL nuudar lutu nasaun iha seklu XXI, ho konjuntura jeopolitika no jeostratejika militar, presiza adaptasaun institucional hodi hatur politika militar ida neebe modernu ho nia konfigurasaun postura armada husi unidade terrestre, naval, no aereo ida neebe kompatível.

Timor-Leste jeografikamente situadu iha rejiaun Sudeste Aziátiku, ho fronteira terrestre ho Indonezia no fronteira maritima ho Australia no Indonezia, neebe mos sai jeostratejiku atu promove politika militar naun-aliadu hodi hatur kooperasaun mútuu entre país vizinu hodi asegura relasaun diak iha intermus dezenvolvimentu F-FDTL neebe kapas.

Hodi Reforsa hanoin hirak nee, Observador Politika, Antonio Magno, hateten katak restruturasaun istorika FALINTIL nian nuudar mos prosesu matenek ida neebe salva instituisaun militar nee husi kolen politika partidu nian, hodi garante katak F-FDTL ohin loron bele kontinua hamriik nuudar guardaun soberania nasional neebe profisional no neutral iha dezenvolvimentu Estadu demokratiku.

“Liuhosi esperiensia hirak nee, valor no prinsípiu hirak neebe hun husi rezistensia tenke kontinua moris iha kada sidadaun nia fuan, atu nunee bele hametin unidade nasional ba futuru oin mai,” Antonio Magno haktuir.

Nia hatutan tan katak husi pontu de vista konstitusional F-FDTL tenke hetan mos apoiu neebe masimu husi Estadu no siedade tomak, atu nunee bele responde ho diak ba dezafiu seguransa daudaun neebe kontinua evolve iha mundu mudansa ohin loron.

Entretantu Akademista husi UNPAZ, Santiago Soares, hateten katak estudu no reflesaun kona-ba prosesu transformasaun FALINTIL nian tenke kontinua kle’an iha instituisaun ensinu superior sira, hodi nunee jerasaun foun bele komprende didiak abut no sakrifisiu neebe eziste hodi harii nasaun ida neebe livre no soberanu.

(car)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *