2027, Timor-oan 4000 Sei Servisu iha Konstrusaun Ro iha Laleia

Prezidente Republika Jose Ramos Horta. (Foto: Media PR)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta hatete, iha tinan 2027 Timor-oan hamutuk 4,000 sei halo servisu iha konstrusaun projetu ro iha Laleia, Manatutu.

Prezidente Repúblika hato’o deklarasaun ne’e bainhira nia halo diskursu iha abertura Sesaun Solene IV Lejislatura ba VI iha Parlamentu Nasionál, Dili, Tersa (15/09/2026).

“Ha’u hakarak destaka, dala ida tan, inisiativa rua ne’ebé ilustra tipu kooperasaun ne’ebé ita tenke buka. Iha indústria, destaka projetu konstrusaun ró nian iha Laleia, Manatuto, iha parseria ho Tsuneishi Shipbuilding Co., Ltd. Prevé katak, iha tinan 2027, Timoroan hamutuk 4,000 sei hetan servisu iha projetu ne’e,” dehan Prezidente Horta.

Prezidente Republika hatete Profisionál Timoroan sira serbisu daudaun ona iha departamentu dezeñu nian, enkuantu tékniku no estajiáriu sira hetan ona benefísiu hosi formasaun espesializada iha Japaun no Filipina.

Desde 2024, fó mós bolsa estudu anuál ba estudante UNTL-FECT, hodi hakbesik ensinu superiór ba nesesidade indústria nian.

Iha setór enerjétiku, destaka konstrusaun sentrál solar ho eskala boot dahuluk iha país ne’e, iha Laleia, Manatuto. Ida-ne’e dezenvolve hosi konsórsiu internasionál ida ne’ebé lidera hosi EDF no ITOCHU.

Projetu ne’e integra sentrál elétrika fotovoltaika ida, sistema armazenamentu bateria nian, subestasaun ida no liña transmisaun sira.

Projesaun produsaun anuál, maizumenus 134 GWh enerjia moos nian, bele fó enerjia ba uma besik 80,000 no prevene emisaun CO2 maizumenus tonelada 92,714 kada tinan.

“Ita hakarak parseiru sira ne’ebé sei investe hamutuk ho ita, forma ita-nia joven sira, dezenvolve empreza Timoroan sira, introdús teknolojia no kontribui atu país ne’e bele halo buat barak liután ba nia-an rasik,” dehan PR Horta.

Alende nee Prezidente dehan Timor-Leste nia rikusoin boot liu mak iha oan sira no Povu nia kapasidade atu harii futuru
.
“Ita iha populasaun joven. Ohin loron ita maka País ida ho abitante besik millaun 1.5 resin, no parte signifikativa tebes hosi populasaun ne’e kompostu hosi labarik sira, adolexente sira no foin-sa’e sira. Ita presiza hadi’a kualidade edukasaun no investe liután iha Ensinu Sekundáriu Tékniku- Vokasionál no iha kriasaun Institutu Politékniku sira. Ita presiza forma foin-sa’e sira ne’ebé iha kapasidade atu partisipa iha ekonomia moderna no teknolójika, tuir ezemplu di’ak sira, entre sira seluk, eskola profisionál saleziana sira Fatumaca nian, Fuiloro nian ka Comoro nian iha Díli,” dehan Horta.

Iha kontestu ida-ne’e, signifikativu atu sai uma-na’in, iha Díli, ba Simeira Science for Development Summit 2026 nian, ho lema“Science in Service of Life”, ne’ebé halibur sientista sira no laureadu sira hosi Prémiu Nobel no Prémiu internasionál ho naran boot sira seluk no hetan prezensa hosi Alteza Real Prinseza Sonam Dechan Wangchuck, husi Reinu Butaun nian.

Sorumutu ne’e hatudu katak Timor-Leste mós bele sai espasu ba diálogu kona-ba siénsia, inovasaun no dezenvolvimentu sustentável, hodi hakbesik ita-nia joven sira ba koñesimentu ne’ebé sei forma futuru.

Ida-ne’e maka loloos tanba saida maka dadus foun ne’ebé publika hosi Institutu Nasionál Estatístika Timor-Leste (INETL), kona-ba Inkéritu Demográfiku no Saúde Timor-Leste 2025– 2026, importante tebes.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *