DILI, STLTIMORLESTE.com – Fundador Eskola Nobel da Paz sei hadia estatutu eskola nian, hodi bele submete ba iha parte notariadu, bainhira fo sai rezultadu, husi parte eskola sei halo pedidu ba Ministeriu Edukasaun hodi bele hetan konsesaun eskolar inklui programa merenda eskolar.
Lia hirak nee hatoo husi funador Eskola Nobel da Paz, Jeremias P. de Jesus ba STL iha nia knaar fatin, Segunda nee (22/06/2026).
“Konaba konsesaun eskolar nee too agora ami seidauk hetan, inklui programa merenda eskolar mos ami seidauk hetan, tanba provizoriu ami sei rezolve estatutu eskola nian, tanba nee mak durante tinan hirak nian laran ami seidauk hetan osan ida nee, tuir lo-loos nee ami hatama ami nian estrutura no deklarasaun, atu nunee bele hetan despaisu ruma, maibe husi parte banku mos tolak ida nee, nee mak ami seidauk hetan osan nee, maibe agora daudaun ami sei halo hela ami nian estatutu,” nia haktuir.
Tuir Jeremias, bainhira estatutu nee los ona no sira sei hatama iha notariadu, nunee semana oin nee los karik, entaun sira sei hatama fali pedidu ida husu apoiu konsesaun eskolar no programa merenda eskolar nian nee ba Ministeriu Edukasaun liu husi Servisu Edukasaun Munisípiu Dili ninia, tanba nee husi parte eskola nian presiza hein fali rezultadu husi estatutu neebe mak atu ba hatama iha notariadu ninian.
“Nee duni rua nee ami la hetan hotu, hanesan konsesaun eskolar no merenda eskolar nee seidauk lao, husi banku mos husu ami atu hadia ami nian estatutu nee, tanba buat ida osan estadu nian nee ninia prosesu nee lao nunee duni, prosesu eskola Nobel nian problema nee lao hela, buat hotu los mak ami sei submete hikas ami nian pedidu nee ba iha Ministeriu Edukasaun, atu nunee ami bele hetan konsesaun no merenda eskolar,” nia afirma.
Nia hatutan, nuudar funador eskola Nobel da Paz atual Diretor Eskola Sekundariu Nobel da Paz sei rezolve problema interna eskola nian para nunee bele asesu ba programa rua neebe mak ohin mensiona, tanba hahu husi tinan ida nee estudantes husi Ensinu Baziku Nobel da Paz la asesu merenda eskolar too agora inklui la hetan konsesaun eskolar husi ME.
Iha fatin seluk, Diretor Eskola Sekundariu 10 Dezembru Comoro, Manuel Verdial hatete, konsesaun eskolar neebe sira hetan sei tau prioridade neebe mak iha ona, tanba osan ida nee kada estudantes ida hetan dolar rua no eskola ezekuta tuir nesesidade eskola nian, bainhira remata ezekuta sei submete relatóriu nee ba Ministeriu Edukasaun.
“Hau hanoin konaba konsesaun eskolar neebe sira hetan sei tau prioridade neebe mak iha ona, tanba osan ida nee kada estudantes ida hetan dolar rua no eskola ezekuta tuir nesesidade eskola nian, bainhira remata ezekuta sei submete relatóriu nee ba Ministeriu Edukasaun,” nia dehan.
Hatan ba asuntu nee, Diretor Nasional Ensinu Sekundariu iha ME, Benjamin Gomes da Cruz Fernandes katak, durante tinan rua ona Eskola Sekundariu Nobel da Paz la hetan konsesaun eskolar, tanba too agora eskola refere seidauk fo desizaun neebe klaru ba diresaun nasional ensinu sekundariu jeral husi ME.
“Ensinu Sekundáriu Nobel da Paz hanesan eskola privadu ida neebe mak tinan rua ona la hetan konsesaun eskolar, tanba sira iha problema internu ida neebe mak seidauk hotu no sira iha hela parte justisa ninia iha tribunal, seidauk fo desizaun ida mai katak, responsavel konsesaun eskolar nee atu atribui los ba se, bainhira ami hetan ona justifikasaun karta husi tribunal dehan katak eskola nee legal ba se,” nia akresenta.
Nia dehan, bainhira eskola nobel nian kazu nee hotu ona nee sira bele hetan konsesaun eskolar hanesan ho eskola privadu sira seluk, tanba nee mak laos foin tinan ida nee maibe tinan hirak ba kotuk mos la hetan konsesaun, dezde Diretor sesante mate, entaun eskola nee iha problema internal entre sira nian.
(jac)







