DILI, STLTIMORLESTE.com – Sua Alteza Real Princesa Sonam Dechan Wangchuck hato’o apoiu ba dalan dezenvolvimentu Timor Leste (TL) nia.
Sua Alteza Real Princesa Sonam Dechan Wangchuck hatoo kestaun nee iha diskursu abertura plenária Simeira Siénsia ba Dezenvolvimentu 2026, iha CCD, Segunda (24/08/2026).
Nia hato’o apresiasaun ba Prezidente José Ramos Horta no povu Timor Leste tanba simu delegasaun Bhutan ho laran luak.
“Timor-Leste no Bhutan iha istória no realidade jeográfika diferente, maibé nasaun rua ne’e partilla valor importante, mak kompromisu atu harii futuru ho korajen, imajinasaun no espíritu parseria,” katak nia.
Nia mos hato’o saudasaun husi Família Real Bhutan ba povu Timor-Leste, no hato’o konsiderasaun ba Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão tanba nia servisu kontinuadu ba dezenvolvimentu no prosperidade Timor-Leste.
Princesa Sonam konsidera Timor-Leste nia trajetória husi independénsia ba dezenvolvimentu hanesan parte importante husi enkontru sientífiku ne’ebé hala’o iha Dili.
Nia mos subliña katak, ho Timor-Leste sai membru foun ASEAN, nasaun ne’e bele lori energia husi nasaun jovem ida no esperiénsia husi povu ne’ebé liuhusi perseveransa boot konsege asegura ninia futuru.
“Ba Princesa Sonam, enkontru entre sientista, akademiku no líder internasionál sira iha Timor-Leste bele sai oportunidade atu hametin kooperasaun no partilha koñesimentu ba benefísiu futuru,” katak nia.
Nia mos aprezenta nia esperiénsia kona-ba dezenvolvimentu sustentável ne’ebé buka hamutuk teknolojia, inovasaun, natureza no bem-estar umanu.
Princesa Sonam Dechan Wangchuck, iha Simeira Siénsia ba Dezenvolvimentu 2026 iha Dili, hateten katak Bhutan durante tempu naruk konsidera konservasaun ambiente hanesan responsabilidade nasionál.
Nia hatudu katak Konstituisaun Bhutan ezije pelumenus 60 porsentu husi territóriu nasaun nian tenke nafatin iha kobertura floresta. Floresta sira ne’e mos kontribui atu rai karbonu.
Princesa Sonam mos ko’alia kona-ba Gelephu Mindfulness City, projetu foun ida iha Bhutan ne’ebé planeia atu kombina espiritualidade, saúde, edukasaun, finansa, teknolojia, turizmu no ekonomia kreativa iha área liu 2.600 quilómetru kuadradu.
Nia hateten katak, projetu ne’e buka responde ba pergunta importante sira kona-ba oinsá teknolojia bele dezenvolve sem haluha bem-estar umanu, oinsá ekonomia bele sai kompetitivu maibé nafatin iha raiz iha kultura no komunidade, no oinsá inovasaun bele servisu hamutuk ho natureza.
Princesa Sonam afirma katak, pergunta sira-ne’e la’ós importante ba Bhutan de’it, maibé sei sai dezafiu ba sosiedade hotu iha futuru.
Nia apelu ba sientista no líder sira atu garante katak dezenvolvimentu teknolojia no inovasaun la husik ema vulnerável sira iha kotuk, maibé bele fó benefísiu ba jerasaun agora no jerasaun futuru.
Nunee mos Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao hatete povu Timor Leste luta ba direitu atu determina nia futuru rasik, ikus harii dame iha estadaun sai fundasaun fiziku ba nia rai rasik.
Ita-nia dezenvolvimentu agora depende ba harii ita-nia koñesimentu, abilidade no kapasidade sientífika. Ba ita-nia bainaka internasionál sira, ha’u husu ita-boot sira atu fahe ita-boot sira-nia matenek ho ami, dezafia ami no ajuda ami atu hanoin oin seluk. Ha’u mós enkoraja ita-boot sira atu aprende kona-ba Timor-Leste, ko’alia ho ita-nia estudante no peskizadór sira no komprende dezafiu no ambisaun ita-nia rain nian,” dehan PM Xanana.
(eme)







