Governu Lalika Lamenta De’it, Presiza Asaun Konkreta ba Saúde Rurál

Mediku fo atendimentu ba pasiente sira neebe baixa iha HNGV. (Foto: STL/Jeniche da Costa)

DILI, STLTIMORLESTE.com — Governu lalika kontinua lamenta de’it dezafiu ne’ebé iha, maibé presiza hakat kedas ba asaun konkreta hodi solusiona problema saúde ne’ebé kontinua akontese, iha área rurál no remota sira.

Apelu ne’e hato’o husi observador polítika, José da Silva, hodi responde ba Primeiru-Ministru Xanana Gusmão nia rekoñesimentu foin lalais ne’e katak, Timor-Leste sei hasoru hela obstákulu boot iha asesu ba servisu médiku. Xefe Governu hato’o deklarasaun ne’e iha abertura Sesaun 79.º Komité Rejionál Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) ba Sudeste Aziátiku, ne’ebé hala’o iha Dili, Segunda (7/9/2026).

Iha diskursu ne’ebé hato’o iha eventu internasionál ne’e, Xanana Gusmão rekoñese katak setór sa saúde iha rai-laran sei enfrenta hela dezafiu oioin, liuliu oinsá atu garante asesu ne’ebé igual no kualifikadu ba populasaun ne’ebé hela iha zona distrital no remota.

Maibé, tuir José da Silva, rekoñesimentu de’it husi lideransa máxima nasaun nian la to’o se la akompaña ho mudansa prátika, no alokasaun orsamentu ne’ebé foka duni ba munisípiu sira.

“Povu iha área rurál sira kontinua hasoru susar ne’ebé todan atu hetan tratamentu báziku, postu sa saúde sira barak mak falta medikamentu, no pasiente sira presiza viajen do’ok tebes no perigu hodi hetan atendimentu iha kapital,” José da Silva esplika ba STL, iha nia hela fatin, Kaikoli, Díli, Tersa nee (08/09/2026).

Nia sublina katak, maski partisipasaun iha eventu internasionál hanesan OMS importante ba diplomazia sa saúde, maibé ne’e labele sai foka prinsipál enkuantu sidadaun iha baze kontinua moras no mate iha dalan tan falta asisténsia ne’ebé di’ak no loos.

Hodi responde ba situasaun ne’e, observador ne’e husu governu atu foti desizaun urjente hodi rekruta tan médiku no enfermeiru sira, garante distribuisaun ai-moruk ne’ebé sustentável, no hadi’a rede postu sa saúde iha terrenun tomak, hodi nune’e direitu ba sa saúde la’ós de’it lia-fuan furak iha konferénsia, maibé realidade ida ne’ebé bele to’o ba ema hotu nia liman.

Iha sorin seluk, akademista husi Universidade da Paz (UNPAZ), Antônio de Araújo, fahe mós hanoin ne’ebé hanesan kona-ba urjénsia atu rezolve dezafiu sa saúde públika iha nasionál. Tuir nia, Governu tenke tau matan kle’an ba liña prioritária iha Orsamentu Jeral Estado (OJE), tanba dezenvolvimentu umanu labele realiza se populasaun nia sa saúde básica seidauk seguru.

“Akademikamente, ita hare katak asesu ba sa saúde mak pilar prinsipal ba dezenvolvimentu sosiu-ekonómiku. Wainhira populasaun iha área rurál kontinua marjinalizadu husi asesu médiku ne’ebé di’ak, ne’e signifika katak susar tebes atu alkansa metas dezenvolvimentu sustentável,” Antônio de Araújo hateten.

Nia sublina katak instituisaun ensinu superior sira prontu atu apoia Governu liuhusi peskiza no formasaun kuadru, maibé presiza mós vontade política ne’ebé forte hodi transforma rezultadu análiza no rekomendasaun akademika sira sai polítika públika ne’ebé efetivu iha terrenu.

Entretantu antes nee Primeiru Ministru (PM), Xanana Gusmão hatete, Timor-Leste (TL) sei hasoru dezafiu saúde, liuliu asesu servisu iha área rurál no remota.

Xefe Governu dehan, distánsia, transporte, kondisaun dalan, disponibilidade medikamentu no ekipamentu sai obstákulu ba komunidade sira atu hetan tratamentu iha tempu apropriadu.

“Tanba ne’e, ita presiza kontinua aproxima servisu saúde ba komunidade sira, liuliu ba ema ne’ebé hela iha área remota no vulnerável. Medikamentu no ekipamentu tenke disponivel iha fatin ne’ebé presiza,” dehan PM Xanana.

(car)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *