DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta husu ba FALINTIL – Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) atu intensifika liu tan kooperasaun militar nasaun vizinhu sira, nunee bele apoia malu prevene krimi trans nasional.
“Ita tenke hametin no hakbesik liu tan operasaun ho ita nia vizinhu sira nee bolu kooperasaun rejionál, kooperasaun ho nasaun sira seluk ita tenke kolabora duni, nunee ita hamutuk bele enfrenta diak liu tan sira neebe la respeita fronteira, se mak baibain la respeita fronteira krimi trans nasional, no terorizmu sira nee laiha fatin, no laiha fronteira,” dehan PR, Jose Ramos Horta ba jornalista sira iha Kuartel General F-FDTL Fatuhada, Dili, Domingu (02/1/2025).
Nia dehan, atu halo ida nee presiza halo ezersisiu konjuntu ho nasaun amigu sira, hanesan ita hotu hatene tinan 20 nia laran halo beibeik no apoiu 100% ida nee.
“Kompromisu ba futuru, ita nia kompromisu ba veteranu sira, ba militar sira ativu, militar sira rezerva ka reforma, ba sira nia família ne’e kontinua metin, tenke halo promosaun didiak ba setor saude, edukasaun, abitasaun nee hanesan parte ida ita onra sira neebe kontribui barak loos ba ita nia independénsia,” nia esplika.
Horta dehan, lei programa militár nee importante atu garante finansiamentu pur anual, no kontinuidade nesesariu modernizar F-FDTL.
Nia dekalra, iha ambitu selebrasaun transformasaun FALINTIL ba Forsa Defeza Timor Leste la selebra deit riku soin neebe FALINTIL husik ba ita iha kotuk.
“Maibe ita buka selebra mos espiritu unidade, determinasaun buat sira neebe halo ita sai Timor Leste. Ita halo ita nia kompromisu atu harii rai ida seguru, metin, modernu, riku, ita nia situasaun potensial geo-polítika, ekonomiku, nunee ita bele integra mos ita nia definisaun defeza nasionál, objetivu dezenvolvimentu sustentavel no kooperasaun internasionál”, nia haktuir.
Komponente Naval iha papel boot asegura rikusoin tasi, iha oportunidade nee Prezidente Republika Horta mos hateten, Timor Leste iha Komponente Naval no iha papel ida, knaar ida importante tebes-tebes halo defeza ba rekursu iha tasi, no mos enfrenta ameasa potensiál oin-oin, hanesan infantaria iha tasi, instituisaun grupu neebe tráfiku droga, tráfiku umanu, imigrasaun ilegal no sira neebe soe lixu arbiru ba tasi laran, nee duni tenke halo hametin, haforsa kapasidade ida nee. Ba ida nee tenke konta ho parseria estratejiku vizinhu sira hanesan Australia, Indonezia no sira seluk tan, ho teknolojia neebe inovadora neebe foun hanesan drom, no monitoriamentu husi satelite.
“Bainhira ita koalia kona-ba tasi, ita temi nafatin greater sunrise no kampu sira seluk neebe iha tasi, iha rai maran, aleinde ida nee ita haree ihla Atauro ho nia bio-diversidade neebe riku tebes-tebes, tur iha trianglu koral, nia bio-diversidade neebe diak tebes-tebes iha rejiaun tomak Indo-Pásifiku, patrimoniu ida nee ita tenke defende,” katak nia.
Nia hatutan, iha rejiaun ida nee ita bolu dala ruma iha ikan neebe uniku loos iha mundu seluk laiha defeza ba riku soin, ida nee importante ba ekilibru ekolójiku, sustentabilidade ba komunidade sira neebe hela iha tasi ibun.
Nia esplika, seguransa maritima ekonomia azul, futuru rai ida nee nian metin loos ligadu ba ita nia kapasidade fo protesaun ba zona ekonómika eskluziva dezenvolvimentu ita bolu ekonomia azul, dezenvolvimentu neebe mos tenke sustentavel.
“Ita tenke tau matan didiak utilizasaun neebe responsavel neebe ho kuidadu ba ita nia rekursu mariñu, tanba nee bele fo garante ba jerasaun sira mai oin no ba kreximentu Timor nian”, afirma.
(jen)