Jesus Konvida Ema hamriik Metin iha Fiar, Labele Fiar Lia Falsu

Ilustrasaun (Foto: Espesial)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Rikardus Pasang, SVD iha nia reflesaun ba loron ohin Jesus konvida ema hamriik metin ho fiar, labele fiar lia falsu sira.

Rikardus Pasang, SVD hato’o kestaun ne’e ba STL Tersa nee (25/08/2026) Semana Ordinária XXI (2 Tes 2:1-3a, 14-17 | Mt 23:23-26) hatete, leitura sira ohin loron nian hanesan espellu ne’ebé tau loos iha oin, liu liu ba kandidatu ba sakerdósiu, relijiozu sira, no fiéis hotu ne’ebé fiar no ba igreja ho regularidade.

“La bele tauk no preokupa liu ho notísia kona-ba tempu ikus. Iha Leitura Dahuluk, Paulo hakalma komunidade Tesalónika ne’ebé tauk no paniku tanba ema balu fahe ona notísia falsu, hodi dehan loron Na’i nian to’o ona. Sira preokupa, konfuza, no to’o iha pontu balu para ona servisu. Paulo dehan, keta fasilmente nakdoko ka konfuza. Hamriik metin iha tradisaun ne’ebé ami hanorin ona ba imi,” dehan Padre.

Saida mak relevánsia liafuan ne’e ba ohin loron? Ema moris iha tempu ida ne’ebé informasaun relijioza nakonu tebes. Ohin ema halo previzaun kona-ba mundu nia rohan, aban kona-ba aparisaun, depois kona-ba konspirasaun sira iha Vatikan. Ema Katólika barak liu interese ba notísia sensasionál kona-ba tempu ikus, duke moris no pratika sira nia fiar iha loron ohin.

“Na’i ohin loron hatete ba ita keta uza ita nia enerjia hotu ba paniku. Hamriik metin. Halo ho fidelidade buat ne’ebé iha ita nia oin. Fidelidade iha loron-loron importante liu duke hakarak hatene bainhira mundu sei remata,” dehan Padre.

Ne’e mak pontu sentrál husi Evanjellu ohin loron nian. Jesus la hirus Farizeu sira tanba sira fó dizimu husi manjerika, anis no komiñu. Buat ne’e diak. maibé Jesus hirus tanba sira kumpre buat ki’ik, maibé haluha buat ne’ebé boot liu Justisa, Misericórdia No Fidelidade. Ne’e mak moras espirituál ida ne’ebé subtíl tebes ritualizmu ne’ebé la iha laran.

“Ita bele sai ema ne’ebé obediente tebes, Obedece oras orasaun, maibé la justu ba membru sira iha komunidade. Obedese jejum, maibé la iha misericórdia ba ema fraku sira. Obedece liturjia to’o iha detallu hotu, maibé la fiel ba promesa no kompromisu moris nian. Jesus dehan katak sira hamoe no hamoos parte liur husi kopu no bandeja, maibé iha laran nakonu ho furak no laran mean. Liur haree hanesan ema devotu, maibé iha laran nakonu ho invidia no interese ba an rasik.

Farizeu sira filtra namuk husi sira nia hemu atu nune’e la sai fo’er, maibé sira hatais kamelu, ema mós dala ruma hanesan ne’e atensaun loos ba sala ki’ik ema seluk nian, maibé la haree orgulho no injustisa boot ne’ebé lori iha nia laran.

“Ohin loron Jesus konvida ita atu troka ordem. Hamoos uluk parte laran husi kopu, atu parte liur mós sai moos. Keta hahú husi liur. Hahú husi laran. Molok ita sai barak preokupa atu hamoos ita nia aparénsia liur, atu ema haree ita hanesan ema santu, mai ita hamoos uluk ita nia laran. Iha ka lae iha ita laran hakarak simu eloji no louvor? Iha ka lae ita lori direitu ema seluk nian liu husi ita nia liafuan no hahalok? Iha ka lae justisa ne’ebé ita haluha tanba ita hakarak moris komfortável? Se ita nia laran moos liu husi miserikórdia no justisa, entaun parte liur ita nia orasaun, oferenda no servisu sei sai naturalmente furak no agradavel ba Maromak. Maromak la buka de’it kopu ne’ebé moos, maibé Maromak buka laran ne’ebé moos husi ema ne’ebé kaer kopu ne’e,” dehan Padre.

“Ita barak fasil atu interese ba buat ne’ebé ita haree furak iha liur. Ita admira ema ne’ebé bonito no furak, ka respeita ema sira ne’ebé iha estatutu aas no uza roupa folin aas. Maibé, aparénsia bele bosok. Buat ne’ebé ita haree iha liur, la sempre hatudu verdade ne’ebé iha laran. Iha Evanjellu ohin, ba Jesus, beleza iha liur la’ós buat ne’ebé importante liu. Nia haree liután ba laran, ba pureza ita-nia fuan no ba ita-nia intensaun ne’ebé loos. Buat ne’ebé matan ema nian la bele haree, maibé ita sente iha kle’an ita-nia fuan, mak buat ne’ebé importante liu ba Jesus. Ne’e tenke sai hanoin ba ita katak, la’ós ema hotu ne’ebé haree di’ak iha liur, iha mos fuan ne’ebé di’ak. Balun husi ita bele haree furak no naroman iha liur, maibé iha laran falta humildade no domin,”katak Padre.

Iha sorin seluk, iha ema sira ne’ebé karik la furak tuir padraun mundu nian, maibé sira-nia fuan nakonu ho bondade, laran-sadere no santidade.

Tanba ne’e, mai la buka de’it beleza iha liur, maibé buka atu hetan beleza no naroman iha laran, ne’ebé Jesus haree no valoriza. Tanba iha ikus, la’ós ema nia aparénsia mak importante iha oin Maromak, maibé pureza ema-nia fuan, humildade no domin ne’ebé hatudu ba ema seluk.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *