Princesa Bhutan: Siénsia Tenke Serve ba Moris no Bem-Estar Ema

Sua Alteza Real Princesa Sonam Dechan Wangchuck. (Foto: STL/Emerenciana Pinto)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Sua Alteza Real Princesa Sonam Dechan Wangchuck hatete, siensia tenke serve ba moris bem-estar ema nia.

Sua Alteza Real Princesa Sonam Dechan Wangchuck hatoo kestaun nee liu husi diskursu Iha abertura plenária Simeira Siénsia ba Dezenvolvimentu 2026 iha Salaun CCD, Segunda (24/08/2026) hatete, siénsia no koñesimentu tenke liga diretamente ho nesesidade sosiedade no bem-estar ema.

Nia dehan, dezafiu globál sira hanesan mudansa klimátika, inteligência artifisiál, desigualdade, seguransa ai-han no energia no saúde públika sei afeta komunidade sira iha mundu tomak.

“Siénsia sei iha papel sentrál atu responde ba dezafiu sira-ne’e, maibé siénsia mesak la sufisiente se la iha responsabilidade atu uza koñesimentu ne’e ba benefísiu umanidade,” dehan nia.

Princesa Sonam mos fahe esperiénsia Bhutan kona-ba Gross National Happiness, filosofia dezenvolvimentu ne’ebé haree progresu la’ós de’it husi kresimentu ekonomia, maibé mos husi bem-estar ema, komunidade, kultura, governasaun di’ak no ambiente.

Nia hateten katak, medida hanesan produtividade no lukru importante, maibé moris saudável, koñesimentu ne’ebé fahe, ekosistema ne’ebé restaura, desigualdade ne’ebé hamenus no dignidade umana ne’ebé proteje mos tenke konsidera hanesan indikadór progresu.

Princesa Sonam husu komunidade sientífika atu hahu konsidera pergunta sira kona-ba impaktu sosial no étika husi inovasaun desde inísiu prosesu deskoberta.

Nunee mos Ativista Indianu no Laureadu Prémiu Nobel da Pas 2014, Kailash Satyarthi hatete Timor-Leste hanesan país ezemplu ba Nasaun Menus Dezenvolvidu (LDCs) sira hodi foti asaun ho rigor hasoru globalizasaun no uza potensiál umanu hanesan motór ida ba dezenvolvimentu no kresimentu povu nian, mundu lori responsabilidade morál koletiva hasoru nasaun sira ne’ebé Menus Dezenvolvidu (LDCs) no husu ba globalizasaun kompaixaun nian atu mantein katak teknolojia tenke serve dezenvolvimentu umanu.

Nia dehan, presiza adota polítika sira ne’ebé bazeia ba kompaixaun, komprende hanesan, sente ema seluk nia problema hanesan nian rasik.

“Foti asaun urjente atu rezolve sira. Ita globaliza ona buat hotu, eknolojia, komérsiu, intelijénsia artifisiál. Entaun, mai ita globaliza kompaixaun,” dehan nia.

Nia dehan, ema hotu hatene oinsá Timor-Leste aguenta okupasaun, violénsia, konflitu, pobreza, no sofrimentu. Maibé, ema hotu bele sente orgullu katak sira hili reziliénsia duké vingansa, dame duké violénsia, no esperansa duké tauk. Apresia kompromisu Timor-Leste ba biodiversidade no ba siénsia. Povu hili atu proteje nia rai, planeta duké destruisaun no mudansa klimátika. No agora simeira tomak ida ne’e mos hanesan opsaun ida katak imi hili siensia ba dezenvolvimentu la’os ba hamlaha poder no lukru.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *