DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta hatete, konflitu entre Rúsia no Ukraina kontinua hamosu lakon umanu ne’ebé maka’as no impaktu ba seguransa ai-han no enerjétika globál.
Prezidente hato’o deklarasaun ne’e iha nia diskursu durante Sesaun Solene Abertura IV Sesaun Lejislatura ba VI Lejislatura iha Parlamentu Nasionál, Dili, Tersa (15/09/2026).
Prezidente mós hatete, destruisaun Gaza nian konstitui trajédia umana ida ne’ebé sei marka jerasaun sira.
“Destruisaun Gaza nian konstitui trajédia umana ida ne’ebé sei marka jerasaun sira,” dehan Prezidente Repúblika José Ramos-Horta.
Nia hatete, tensaun sira iha Médiu Oriente hatudu katak ostilidade no falta diálogu durante dékada sira la hamosu estabilidade ne’ebé dura ba tempu naruk.
Timor-Leste Apoia Direitu Internasionál Prezidente reafirma Timor-Leste nia kompromisu ba direitu internasionál, Karta Nasoens Unidas nian no rezolusaun pasífika ba konflitu sira.
Nia hatete, sistema internasionál ne’ebé bazeia ba regra, direitu internasionál no instituisaun multilaterál sira sai kuadru importante atu prevene mundu ukun ho forsa.
“Bainhira regra sira-ne’e aplika ho forma seletiva, país ki’ik sira maka sente uluk ninia konsekuénsia,” dehan Prezidente.
Prezidente konsidera Nasoens Unidas sai indispensável nafatin, maibé sistema internasionál atuál presiza reforma.
Prezidente hatete, Konsellu Seguransa ONU kontinua reflete realidade jeopolítika pós-Funu Mundiál Daruak no la koresponde kompletamente ba dinámika polítika, ekonómika no demografia sékulu XXI nian. Tanba ne’e, Timor-Leste defende reforma séria ba Konsellu Seguransa hodi halo nia sai reprezentativu no responsabiliza liután perante komunidade internasionál.
Nia hatete, reforma la’ós de’it kona-ba aumenta númeru kadeira sira, maibé kria sistema ida ne’ebé reprezenta rejiaun oioin no responde ho efikás liután ba krize internasionál sira.
Timor-Leste mós defende diskusaun kona-ba utilizasaun vetu no mekanizmu sira ne’ebé bele blokeia asaun koletiva kona-ba pás no seguransa internasionál.
Prezidente apela ba poténsia boot sira atu asume responsabilidade adisionál hodi promove diplomasia preventiva no buka solusaun ba pobreza, hamlaha, inseguransa ai-han, falta bee-hemu, saneamentu, moras sira ne’ebé bele prevene no dezigualdade estremu.
Iha parte seluk, Prezidente, José Ramos-Horta hatete, adezaun tomak Timor-Leste ba ASEAN, ne’ebé formaliza iha 26 Outubru 2025 iha Kuala Lumpur, konstitui marku importante ida iha istória foin lalais Timor-Leste.
Ho entrada nu’udar Estadu-membru ba dala-11, Timor-Leste hahú faze foun ida iha integrasaun rejionál.
Prezidente hatete, integrasaun rejionál, akompaña ho reforma interna, bele aselera kresimentu ekonomia liuhosi hadi’a kompetitividade no integrasaun iha kadeia valór rejionál.
Dezafiu prinsipál sira inklui hametin infraestrutura, hadi’a rekursu umanu, moderniza administrasaun públika, dijitaliza servisu, fasilita komérsiu, hadi’a efisiénsia fronteira, harmoniza regulamentu no hametin setór privadu.
Modernizasaun prosedimentu aduaneiru no lojístika, inklui iha Porto da Baía de Tibar, bele kontribui ba aumentu kompetitividade Timor-Leste iha rejiaun.
(eme)







