DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR), José Ramos Horta hatete, presiza kombate peska ilegal no proteje rekursu tasi.
“Iha 2022, ha’u mós tau defeza no seguransa entre prioridade sira Prezidénsia ida-ne’e nian. Seguransa marítima iha importánsia liu tan ba Timor-Leste. Ita presiza reforsa vijilánsia no protesaun ba ita-nia bee sira, kombate peska ilegál, proteje rekursu tasi nian no dezenvolve akordu kooperasaun estratéjika sira, liuliu ho ita-nia país viziñu sira, Austrália no Indonézia,” dehan Prezidente Republika liu husi diskursu iha Parlamentu Nasional, Tersa (15/09/2026).
Prezidente Republika hatete, maibé laiha estratéjia seguransa marítima ida maka sei sai efikás lahó komponente aérea, ne’ebé hetan apoiu hosi veíkulu aéreu tripuladu sira, ka hosi drone sira ho distánsia dook ne’ebé armadu ho instrumentu letál no la’ós letál.
Iha sirkunstánsia sira-ne’e, estratéjia seguransa marítima ne’ebé di’ak liu idealmente sei sai estratéjia ne’ebé maka hala’o ona ativamente ho Austrália no Indonézia.
“Ha’u rekomenda kriasaun unidade naval espesiál Timoroan no Australianu sira nian, ne’ebé hetan treinu iha Timor-Leste no ka iha Austrália. Iha kazu ida-ne’e, ha’u kontente hatene katak Timoroan balun tuir ona kursu formasaun iha Austrália no iha Timor-Leste. Dimensaun forsa nian tenke avalia ho kuidadu. País ida-idak sei iha unidade naval ki’ik ida hosi mane/feto sira bazeia ba baze rotasaun iha país seluk nia baze marítima. Patrullamentu sira sei ezekuta nafatin hamutuk ho frekuénsia ne’ebé nesesária no sustentável,” dehan PR Horta.
Xefe Estadu hatete, akordu hanesan sei negosia ho Indonézia. Teknolojia foun sira kria vulnerabilidade foun sira.
“Ita presiza reforsa siberseguransa, protesaun ba infraestrutura krítika sira no kapasidade Estadu nian atu hatán ba ameasa dijitál sira. Soberania tenke kompriende ho forma luan liután, hodi promove produsaun no kompetitividade nasionál, atu nune’e ita bele sai reziliente no auto-sufisiente liután,” katak Horta.
Xefe Estadu hatete, Soberania mak kapasidade Estadu ida nian atu proteje ninia territóriu, defende ninia instituisaun sira, garante ninia Povu nia moris di’ak no deside ninia futuru ho liberdade no responsabilidade.
Kooperasaun ho Indonézia no Austrália, partikularmente ho Provínsia Nusa Tenggara Leste no Territóriu Norte, tenke hetan atensaun espesiál. Ida-ne’e maka área sub-rejionál ida iha-ne’ebé proximidade jeográfika kruza ho afinidade kulturál sira, dezafiu komún sira no potensiál ekonómiku.
“Ho Indonézia, ita rejista ona progresu iha relasaun bilaterál, inklui negosiasaun kona-ba fronteira marítima no terrestre, komérsiu no investimentu, edukasaun no formasaun téknika, saúde no siénsia, juventude, kultura no governasaun,” hakotu.
(eme)







