DILI, STLTIMORLESTE.com – Tribunal Judisial Primeira Instansia Dili (TJPID) liu husi leitura akordaun deside aplika pena suspensaun ba arguida ho inisial MGL hanesan eis funsionariu BNCTL.
Iha desizaun nee Tribunal koletivu deklara katak, arguida nia aktu prienxe ba krime neebe iha. Koletivu tetu deklarasaun sira hotu husi arguida no sasin sira, tanba nee ikus mai Tribunal deside aplika pena suspensaun ba iha arguida.
Tribunal mos fo prazu tinan ida ba arguida atu devolve hikas osan US$ 47.360.00. Se durante tinan ida nia laran arguida la devolve osan refere, mak arguida sira kumpri prizaun tinan 3.
Antes nee iha alegasaun Ministeriu Publiku liu husi Prokurador Titular Aderito Pinto Tilman husu Tribunal atu aplika pena efetivu no husu arguida MGL atu devolve fali osan montante US$ 47.360.00 neebe arguida halo ona transasaun ilegal momentu sei hanesan funsionariu iha BNCTL.
Ministeriu Publiku husu ba Tribunal atu konsidera alegasaun MP nian, tanba faktu provadu katak arguida pratika duni aktu ida.
Prokurador Aderito fundamenta katak, durante julgamentu ba prosesu nee arguida rasik konfensa ba faktus neebe iha, tanba nee MP laiha duvidas hodi solisita ba Tribunal atu aplika pena efetivu ba arguida no husu arguida atu devolve fali osan.
Alende ida neee, Defeza arguida nian Defensor Publiku Manuel Amaral iha nia alegasaun husu Tribunal atu halo alterasaun kualifikasaun Juridiku ba krime rua neebe Ministeriu Publiku imputa ba arguida.
Defeza husu Tribunal atu aplika pena suspensaun ba arguida, atu arguida bele devolve fali osan US$ 47.360.00.
Iha faktus katak, iha loron 07 Setembru 2022, BNCTL halo kontratu terserizasaun (iha-nee sei hanaran “kontratu”) ho empreza Konnekto Unipessoal, Lda (iha-nee sei hanaran “Konnekto”). Ho objetivu husi kontratu nee atu fornese funsionariu Konnekto hodi tulun no fo apoiu ba BNCTL iha prestasaun servisu bankariu no finanseiru.
Arguida MGL nuudar funsionariu kontratadu husi Konnekto, no hetan knar atu halao servisu bankariu nudar kaixa iha unidade BNCTL iha Diresaun Nasional Transporte Terrestre (DNTT) iha Akanunu, Hera, Dili, hahu iha loron 1 Outubru 2022, to 18 Dezembru 2023.
Arguida MGL ho nia knaar hanesan pesol kaixa iha BNCTL, konsege komete duni aktu fraude, nia manipula sistema BNCTL T24, neebe iha nia kontrolu, hodi kria numeru tranzasaun ida neebe diferente hodi valida fatura, no tranzasaun referidu kompleta ho susesu ba konta bankaria DNTT. Enkuantu fatura balun konsege hatama iha konta bankaria DNTT.
Arguida imprime validasaun tranzasaun anterior direitamente husi nia ekran laptop, uza ho fraudulentu hodi valida fatura sira seluk. Iha senariu ida nee, pratika falsifikasaun nian sai evidente, tanba arguida manipula osan, neebe konserteza la depozita.
Tranzasaun nee la kompleta ho susesu iha konta DNTT tanba hetan manipulasaun uza BNCTL nia sistema T24, neebe iha nia kontrolu hodi hamosu numeru tranzasaun neebe la hanesan hodi valida fatura, enkuantu arguida apropria la loos montante hirak nee.
Arguida MGL loke konta bankaria rua iha BNCTL, konta dahuluk ho numeru 2600522937252 no konta daruak ho numeru 2600525259147.
Montante osan neebe arguida apropria durante ezersisiu knaar hamutuk US$ 47.360.
T24 husi BNCTL, neebe iha nia kontrolu, liu husi kriasaun numeru tranzasaun neebe diferente hodi halao validasaun ba fatura, no tranzasaun hanesan nee kompleta ho susesu ba konta bankaria DNTT.
Enkuantu fatura balu depozita ho susesu iha DNTT nia konta bankaria, ba fatura restu, arguida imprime validasaun tranzasaun anterior diretamente husi nia ekran laptop no ho fraudulentu uza hodi valida fatura sira seluk. Nee konstitui falsifikasaun, tanba arguidu manipula osan, neebe konserteza la hatama ba konta DNTT nian, ho liafuan seluk, tranzasaun nee la kompleta ho susesu.
Tanba hetan manipulasaun uza BNCTL nia sistema T24 neebe iha nia kontrolu, hodi kria numeru tranzasaun neebe la hanesan hodi valida fatura, enkuantu arguidu apropria la tuir dalan montante hirak nee neebe la koresponde ho lia loos, ba objetivu seluk, maibe nafatin hetan lukru husi nee, no hamosu prejuizu ba BNCTL/Estadu, benefisia ba nia-an rasik.
Arguida mos hatene didiak katak, hahalok ida nee bandu hosi lei nudar krime, no maski nunee nia halo ida nee ho vontade no konxiensia, ho objetivu atu enrikese nia-an ho ilejitimu hodi uza meius bosok-teen sira hodi hetan osan estadu nian ba nia benefisiu pesoal rasik.
Arguida, MGL, atua ho esforsu konsertadu no intensaun hodi ezekuta planu neebe antes nee dezena ona, ho intensaun atu hetan enrikesimentu ilejitimu ba nia an rasik, hodi manipula sistema informatiku T24 BNCTL nian neebe iha nia kontrolu, liuhosi kriasaun numeru tranzasaun ida neebe diferente hodi valida fatura, no tranzasaun ida-nee halao ho susesu ba konta bankaria DNTT.
Fatura balu depozita ho susesu iha konta bankaria DNTT nian, maibe ba fatura sira seluk, arguida imprime validasaun tranzasaun anterior diretamente husi nia ekran laptop, uza ho fraudulentu hodi valida fatura sira seluk. Ida nee konstitui falsifikasaun dadus, tanba arguidu manipula informasaun tanba la hetan osan neebw depozita.
Iha konta DNTT nian tranzasaun nee la konsege kompleta ho susesu, tanba sistema T24 BNCTL nian neebe iha nia kontrolu nia okos hetan manipulasaun hodi kria numeru tranzasaun oin oin hodi halo validasaun ba fatura, lohi Estadu no BNCTL hodi hetan osan neebe nia laiha direitu atu apropria.
Arguida aproveita situasaun neebe nia iha kontrolu, kria numeru tranzasaun neebe diferente hodi valida fatura, no tranzasaun nee kompleta ho susesu ba konta bankaria Diresaun Transporte Terrestre/DNTT.
Enkuantu fatura balu depozita ho susesu iha konta bankaria DNTT nian, arguida MGL ho fraudulentu uza validasaun tranzasaun anterior diretamente husi nia ekran laptop hodi valida fatura sira seluk, nunee fo kompetensia no konfiansa ba arguidu.
Nia domina ona sistema informatiku hodi opera ida nee, maibe hafoin hahu manipula dadus sistema banku nian no halibur osan neebe maka fo ona ba nia hanesan instrumentu ida neebe labele transfere. Arguida apropria ilejitimu buat hotu neebe hetan iha sistema finanseiru osan Estadu-BNCTL nian, laho autorizasaun nain sira, ho intensaun atu iha no dispoin hanesan nain.
Arguida MGL, hatene didiak katak nia labele no labele manipula sistema T24 BNCTL nian, neebe iha nia kontrolu, ba nia benefisiu pesoal, nunee viola nia dever ofisial sira no, hodi atua hanesan nee, prejudika Estadu-BNCTL no fo benefisiu ba nia-an rasik.
Asaun sira-nee kontrariu ho knaar sira hosi nia pozisaun nudar funsionariu kontratadu. Arguida mos hatene katak hahalok nee lei bandu nudar krime. No maski nunee nia atua ho livre, deliberada no konsiente, ho objetivu atu hetan enrikesimentu neebe nia hatene ilisitu no atu hamosu prejuizu ba BNCTL/Estadu.
Nia atua ho esforsu makas no vontade neebe fahe, ho intensaun atu hetan benefisiu ilejitimu sira ba nia-an rasik.
Tanba nee, hahalok husi arguida MGL fo prejuizu ba Estadu Timor ho total 547.360.
Maski nunee, iha sirkunstansia hotu-hotu neebe deskreve iha leten, arguida hakarak rezultadu hanesan nee, hatene didiak katak ninia hahalok, tantu ativu no pasivu, kontra lei no bandu no punivel hanesan krime, no katak nia iha dever atu la komete hahalok hanesan nee.
Arguida MGL nudar autor, iha formulariu kompletu, komete krime haat hanesan krime Fraude Informatika Agravadu tuir artigu 267, krime Violasaun Konfiansa Agravadu tuir artigu 256, krime Falsifikasaun Agravadu tuir artigu 304 husi Kodigu Penal, no krime Pekulatu, tuir artigu 82 Lei No. 7/2020, kona-ba Medidas ba Prevensaun no Kombate Korrupsaun.
Audiensia julgamentu nee prezide husi Juiz kolektiva, Ivan Patrocenio, Argentino Nunes no Julmira auxiliadora, MP reprezenta husi Prokurador Aderito Tillman, arguida hetan asistensia legal husi Defensor Publiku Manuel Amaral.
(ter)







