DILI, STLTIMORLESTE.com – Organizasaun Noun Governamental (ONG), Luta Hamutuk (LH) konsidera Governu viola direitu umanu, tanba nee husu ba Estadu Timor Leste (TL) kontinua dezenvolve direitu sidadaun sira nian ho dignu.
“Ita haree asaun husi Governu halo ba nia sidadaun sira iha rai laran, kria violasaun direitu umanu barak liu ba nia povu, tanba nee husi parte kompetente, liu-liu Provedoria Direitu Umanu Justisa (PDHJ) no Prokurador Jeral tenke ativu hodi solusiona,” dehan Diretor Ezekutivu husi ONG Luta Hamutuk, José Alves da Costa ba STL iha nia knaar fatin Farol, Sesta (17/01/2025).
Tanba tuir nia, iha Timor Leste setor juridiku, liu-liu lei sira mak tenke halo kondenasaun ba individu neebe viola direitu umanu, liu-liu sidadaun sira nian, tanba akontesimentu hanesan eviksaun liu husi Governu SEATOU sobu ema nia rezidensia sira, nee viola direitu umanus, tanba nee parte relevante sira tenke hamriik hodi kondena, tanba nee krimi.
Autoridade masimu sira tenke kondena, tanba sente katak Governu ida nee viola direitu umanus makaas, povu iha territoriu nasiona iha direitu atu moris ho dignu, laos atu viola, uza asaun premanizmu hodi hasoru povu, sai moris terus no susar, tanba nee parte kompetente sira neebe sai defeza ba diretus umanus tenke halo kondenasaun ho diak.
Iha parte seluk, Estudante husi Universidade Dili (UNDIL) area Direitu, Auneto Pinto dehan, direitu umanu nee importante ba ema hotu atu ezerse nia direitu iha sosiedade, tanba nee ema neebe viola direitu umanu nee krimi no lei mak sei kondena.
Lei tenke forsa hodi kondena asaun instabilidade sira neebe Governu Timor Leste halo, tantu individual neebe mai ho intensaun hodi estaga ema nia nesesidade sira, liu-liu ekonomia, kultura no atividade sira seluk, presiza regulariza ho diak, hodi prevene violasaun direitu umanu iha rai laran.
Entretantu Estudante Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL), area edukasaun Lingua Portuges, Carlito de Jesus Fatima katak, violensia domestika bazeia ba politika iha Estadu Timor Leste diferente loos, tanba asaun neebe Governu rasik halo ba povu nee violasaun direitu umanu, neebe presiza lei kondena.
(EST 1)