DILI, STLTIMORLESTE.com – Tribunal Judisial Primeira Instansia Dili, iha loron Sesta nee, liu husi leitura akordaun deside aplika pena prizaun tinan 10 ba arguidu ho inisial RML, tanba konsidera provadu ba iha krimi violensia tuir fali subtrasaun.
Kazu nee rezulta Neusia Fangidai Soares Jong hanesan oan lakon vida, no nia inan JEFS hetan kanek.
Iha sala julgamentu laran Juiz prosesu Ivan Suritai deklara katak, prosesu refere antes nee iha julgamentu Ministeriu Publiku akuza ho krimi Roubu neebe previstu iha artigu 253 Kodigu Penal. Maibe rona tiha deklarasaun sira, Tribunal Koletivu halo fali alterasaun kualifikasaun juridika ba iha krimi violensia tuir fali substrasaun neebe previstu iha artigu 254 Kodigu Penal.
Juiz deklara, provadu katak momentu neeba arguidu hamutuk ho nia kolega ida no arguidu rasik mak lori motor, provadu mos arguidu mak tula nia kolega hodi ikus mai foti lezada nia telemovel, lezada tenta duni tuir arguidu nia kolega soe ai ba kona motor, halo lezada la kontrola aan hodi ikus mai soke ho motor rezulta lezada nia oan hakotu iis no lezada hetan kanek todan.
Maske iha sala julgamentu laran arguidu nega ba faktus katak, momentu neeba arguidu la iha intensaun tula nia kolega hodi ba naok, no arguidu mos nega kona-ba arguidu nia kolega JP foti telemovel arguidu la hatene, too ona iha fatin ida mak arguidu sira rona katak, labarik ida hetan kanek halo arguidu tauk hodi ba subar iha nia kolega nia uma.
Tribunal haree katak, maske arguidu nega ba faktus, maibe bazeia ba deklarasaun lezada neebe hanesan matebian nia inan deklara katak, momentu neeba arguidu mak konduz motor, banhira lezada hakilar arguidu neebe konduz motor kontinua halai ho velosidade makaas.
Tribunal haree arguidu nia deklarasaun iha Ministeriu Publiku kontradiz ho arguidu nia deklarasaun iha Tribunal. No ikus mai Tribunal tetu katak, arguidu ho nia kolega iha duni intensaun atu naok telemovel, no provadu ba iha krimi neebe iha. Tanba nee deside aplika pena prizaun tinan 10 ba arguidu.
Tribunal mos husu ba arguidu atu la aseita ho desizaun nee bele liu husi nia defeza atu halo rekursu.
“Hau haree pena neebe aplika ba arguidu mak liu, hau sei haree atu halo rekursu tuir prazu neebe iha,” dehan Defeza arguidu nian, Manuel Amaral ba STL iha Kaikoli, Sesta nee.
Nia hatutan, iha alegasaun nia parte husu absolvisaun, tanba nee se Tribunal kondena ho pena neebe boot, nia parte sei haree atu halo rekursu hasoru desizaun nee.
Antes nee, iha alegasaun Prokurador prosesu Renato Bere Nahak husu Tribunal kondena arguidu prizaun tinan 8. No Defeza husu Tribunal atu absolve arguidu husi krimi refere.
Tuir akuzasaun katak, iha loron 12 fulan Maiu tinan 2024, por volta 19h00 kalan, ofendida JEFS fila husi treniu basket iha eskola Xina hodi ba foti nia oan vitima Neusia Fangidai Soares Jong iha Kuluhun atu fila ba iha sira nia hela fatin Pantai Kelapa Dili.
Ofendida kondus motorizada marka Meo Beat, matrikula 05299 husi diresaun Kuluhun atu ba iha Pantai Kelapa Dili, too iha Kampun Alor, arguidu RML tula nia kolega JP neebe kaer ai tonka kondus motorizada marka Meo Beat tuir husi kotuk.
Arguidu konduz motorizada besik ba iha ofendida hodi liu husi sorin karuk, hodi arguidu JP foti telemovel marka Oppo husi nia tilun parte karuk hodi kontinua halai liu.
Ofendida tenta duni tuir arguidu ho nia kolega JP, maibe arguidu JP lori ai tonka tuda ba ofendida nia motorizada hodi nia mos lakon kontrola soke trotoat monu ba rai vitima hetan kanek todan no nia oan liu loron rua mate iha hospital.
Konsekuensia husi arguidu sira nia asaun nee, halo vitima Neusia mate no vitima Juliana hetan kanek grave.
Arguidu sira hatene katak, bainhira hadau ema nia telemovel no halo violensia nee kontra ema nia vontade, maibe arguidu sira halo nafatin saida mak sira hakarak.
Arguidu halo krimi ho livre, deliberada, konsentemente no hatene katak hahalok nee proebidu no hetan pena tuir lei.
Tanba nee, konsidera arguidu hanesan Ko Autor material ba krimi Roubu neebe previstu iha artigu 253 husi Kodigu Penal.
Hatan ba akuzasaun neebe iha, arguidu RML konfesa ba faktus, arguidu deklara katak, momentu neeba arguidu ho nia kolega ho motor husi Diresaun Tasi ibun atu ba iha Kristu Rei. Maibe too iha dalan klaran, arguidu sira iha tarjetu hanoin atu foti sasan, tanba nee arguidu sira konduz motor hodi fila fali, too iha Diresaun Kampu Alor nian arguidu sira haree ofendida ho motor, arguidu sira mos konduz motor tuir ofendida hodi foti telemovel.
Arguidu deklara, kona-ba ofendida ho nia oan monu ho motor, arguidu sira la haree ona, tanba arguidu sira halai liu.
Ofendida mos konfesa ba faktus katak, momentu neeba ofendida konduz hela motor, depois arguidu sira foti tiha ofendida nia telemovel, ofendida tenta duni tuir hodi hakilar maibe la iha ema ida rona hodi ajuda, too iha Loja Seara Tasi ibun, ofendida lakon kontrola hodi soke ba iha trotoar.
Rona tiha arguidu no ofendida, Tribunal mos hasai kedan notifikasaun ba iha arguidu JP neeba hamutuk ho arguidu.
Audensia julgamentu nee prezide husi Juiz Koletivu, Zulmira Auxiliadora, Ivan Surita, Arjentino Nunes, Ministeriu Publiku reprezenta husi Prokurador Renato Bere Nahac, arguidu hetan asistensia legal husi Defensor Publiku Manuel Amaral.
(ter)