TL-Brazil Unido ho Kompromisu Klean ba Multilateralizmu

Foto: Media PR

DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR), Jose Ramos-Horta hatete, Timor Leste ho Brazil desde uluk too agora unido no iha Kompromisu klean ba multilateralizmu.

Prezidente Ramos-Horta hatoo kestaun nee liu husi diskursu iha selebrasaun loron indepedensia Brazil ba dala 204 Iha Embaixada Brazil, Segunda Kalan (07/09/2026) hatete, Timor-Leste no Brazíl mós unidu ho kompromisu kle’an ba multilateralizmu, direitu internasionál, rezolusaun pasífika konflitu sira no orden globál ida ne’ebé ekuitativu liu.

Iha biban ne’e Prezidente hatete Ida-ne’e dala ida tan onra no ksolok atu hamutuk e iha Embaixada hodi selebra aniversáriu Independénsia Repúblika Federativa Brazil nian ba dala 204. Data istóriku 7 Setembru 1822, ne’ebé imortaliza hosi famozu “Hakilar Ipiranga nian”, sai nafatin hanesan marku ida ne’ebé dura iha afirmasaun soberania, liberdade no identidade nasionál Brazil nian.

Liu tiha sékulu rua, Brazil hamriik ho orgullu nu’udar nasaun boot liu iha Amérika Súl no ekonomia boot liu iha Amérika Latina nasaun ida ho ema liu millaun 210, dotadu ho diversidade kulturál estraordináriu, rikusoin naturál ne’ebé boot no patrimóniu ambientál ida ne’ebé importante liu iha mundu.

Prezidente Republika hatete Brazil nia forsa maka iha reziliénsia, kriatividade no dinamizmu hosi povu brazileiru; iha rikusoin estraordináriu kultura Brazil nian no iha papél importante ne’ebé Brazil kontinua hala’o iha palku internasionál.

Husi G20 no BRICS to’o CPLP no Nasoins Unidas, Brazil sai beibeik lian importante ba Súl Globál no ba sistema multilaterál ida ne’ebé forte liu, justu liu no reprezentativu liu.

“Timor-Leste valoriza tebes amizade no solidariedade ne’ebé halibur ita-nia nasaun rua dezde estabelesimentu relasaun diplomátika iha 20 Maiu 2002. Liu tiha dékada rua, Brazíl nu’udar parseiru jenerozu no metin iha viajen harii nasaun Timor-Leste nian. Kooperasaun brazileiru apoia ona ita-nia nasaun iha edukasaun no formasaun profisionál, justisa, administrasaun públika, saúde no dezenvolvimentu institusionál. Liuhosi Ajénsia Kooperasaun Brazileira no instituisaun no profisionál brazileiru barak, solidariedade ida-ne’e tradús ona ba investimentu prátiku sira iha abilidade, instituisaun no futuru ita-nia povu nian,” dehan Prezidente.

Xefe Estadu hatete, ohin Timor Leste parseria tama iha kapítulu foun no promisór ida. haree oportunidade signifikativa atu aprofunda kooperasaun iha área sira ne’ebé sentrál ba Timor-Leste nia dezenvolvimentu inklui ensinu superiór no formasaun profisionál, agrikultura no seguransa ai-han, peskas no ekonomia azúl, saúde públika, transformasaun dijitál, enerjia renovável no dezenvolvimentu sustentável.

“Ita-nia kooperasaun iha setór justisa mak ezemplu importante ida kona-ba oinsá ita-nia parseria bele kontinua evolui iha dalan prátiku no inovativu. Iha fulan-Jullu tinan ida-ne’e, ha’u iha ksolok atu simu Juíza Rekursu Cristina Gaulia hosi Tribunál Justisa Rio de Janeiro nian no diskute esperiénsia Brazil nian ho modelu “Justisa Itinerante”, ne’ebé lori servisu judisiál sira diretamente ba komunidade sira ne’ebé karik luta atu asesu ba sira. Ba Timor-Leste, aprosimasaun ida hanesan ne’e oferese lisaun folin-boot wainhira ita kontinua serbisu atu hakbesik justisa ba ita-nia sidadaun sira, partikularmente sira ne’ebé hela iha komunidade remota sira, no atu hametin estadu direitu no asesu hanesan ba justisa iha ita-nia rain tomak. Ami mós hein ba konstrusaun Embaixada Brazil foun no nia Sentru Kulturál iha Timor-Leste. Ha’u fiar katak ida-ne’e sei sai uma foun importante ida ba amizade entre ita-nia povu sira hametin ita-nia ligasaun sira liuhosi lian, edukasaun, kultura no troka. Timor-Leste no Brazíl mós unidu ho kompromisu kle’an ba multilateralizmu, direitu internasionál, rezolusaun pasífika konflitu sira no orden globál ida ne’ebé ekuitativu liu,” dehan PR.

Aleinde nee lideransa internasionál Brazil nian kona-ba mudansa klimátika, dezenvolvimentu sustentável no protesaun ba Amazónia inklui liu hosi nia uma-na’in ba COP30 iha Belém hatudu ona importánsia vital atu asegura katak dezenvolvimentu ekonómiku no jestaun ambientál avansa hamutuk.

Ba Timor-Leste, nu’udar illa ki’ik no nasaun marítima ne’ebé vulneravel tebes ba alterasaun klimátika, hirak ne’e mak kestaun sira ne’ebé iha importánsia boot. Sira mós oferese oportunidade sira seluk ba ita-nia nasaun rua atu serbisu hamutuk, inklui kona-ba ekonomia azul, protesaun ambientál no dezenvolvimentu sustentável.

Nu’udar membru CPLP nian no parseiru kleur ona iha kooperasaun Súl-Súl, Brazil no Timor-Leste iha buat barak atu kontribui ba malu no, hamutuk, ba komunidade luan liu hosi nasaun sira ne’ebé sei dezenvolve hela.

“Adezaun Timor-Leste nian iha ASEAN oras ne’e loke ona dimensaun promisór seluk iha ita-nia relasaun bilaterál. Ami simu ho laran-haksolok Brazil nia envolvimentu ne’ebé buras ho Sudeste Aziátiku no apoia tomak Brazil nia aspirasaun atu sai Parseiru Diálogu ASEAN nian. Brazil sai hanesan ponte ida entre rejiaun sira, kultura sira no povu sira. Timor-Leste, ne’ebé situa iha pontu enkontru Sudeste Aziátiku no Pasífiku nian no iha ligasaun istórikamente no kulturalmente ba mundu luzófonu, bele mós ajuda hametin lasu sira entre Brazil, CPLP no ita-nia rejiaun ne’ebé luan liu,” hakotu PR.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *